Događanja – Hrvatska Katolička Misija Nürnberg

MAJČIN DAN – PROSLAVA

Posted on 10. svibnja 2023. | By H.K.M.

Drage majke, dragi župljani!

U nedjelju 14. svibnja 2023. slavimo MAJČJIN DAN. U našoj misiji slavlje će biti u dva dijela: u 12.00 sati u crkvi Sv. Ludwiga misno slavlje i molitva za sve majke uz mali prigodni program dječjeg zbora. Nakon mise pozivamo sve majke, sve obitelji na zajednički ručak u prostorima misije. Ručak s roštilja uz salate, kao i piće i kavu moći ćete dobiti uz prihvatljivu cijenu. Poseban prilog bit će pjesma i druženje uz naše tamburaše i svirače. Pročitaj više...

ORATORIJ-HKM-Nbg

Posted on 25. travnja 2023. | By H.K.M.

DRUGI ORATORIJ U NAŠOJ MISIJI

Posted on 17. travnja 2023. | By H.K.M.

U subotu i nedjelju – 29. i 30. travnja od 14.00 – 18.00 h bit će organizirani oratorij za svu djecu od 3. do 8. razreda u prostorima misije. I ovaj puta dolaze nam animatori iz Zagreba (Rudeša) koji će pripremiti program duhovnog sadržaja, igara, zabave, plesa i natjecanja. Pozivamo svu djecu naše misije! Pročitaj više...

USKRSNA RADIONICA

Posted on 30. ožujka 2023. | By H.K.M.

Dolazi nam sveti Nikola

Posted on 3. prosinca 2022. | By H.K.M.

Draga djeco, pripremite se jer sutra nam dolazi sv. Nikola!

Nadamo se da ste bili dobri i slušali svoje roditelje i starije ukućane. Jeste li već očistili čizmice? Ne zaboravite to svakako učiniti još danas jer sv. Nikola će dijeliti darove nakon sv mise u 12h.
Stoga, brzo se podobrite da Krampus ne bi imao posla! 😇
Dječji zbor i zbor djece iz folklora pjevat će dvije pjesme u čast Sv. Nikoli.
Vidimo se!!! Obavijesti i svoje prijatelje!
Don Drago

MI SLAVIMO SVETKOVINU SVIH SVETIH

Posted on 30. listopada 2022. | By H.K.M.

**A tko slavi Halloween?**
**Halloween i Holywin**
Sve više katoličkih obitelji sa Zapada uoči Svih svetih odlaze iz svojih domova koji u to vrijeme nisu ukrašeni kao što domovi ostalih. Svoju djecu vode na župne zabave poznate pod nazivom “All saints party – Holywin”.
**Noć vještica**
*Ovo je glavno značenje pojma **Noć vještica**.*
Simbol Noći vještica: Bundeva sa svijećom
**Noć vještica** ili **Halloween** (**Hallowe’en**) je praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od *All Hallows’ Eve* ili *Hallow Eve* (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih *All-Hallow-even, All Hallows’ Eve*, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (*Jack-o’-lantern*), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
**Etimologija**

Ukrašena bundeva na kućnom pragu
Hrvatski naziv za *Halloween* je *Noć vještica*, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat *Samhain*, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik *Halloween* označava večer prije Dana svih svetih (*All Hallows’ Eve*).
**Povijest**
Stari Kelti su 7. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Papa Grgur III. u osmom je stoljeću proglasio 1. studenog Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao *All Hollow’s Eve* (hrv. *noć uoči Svih svetih*), što je kasnije skraćeno u *Halloween*, tj. Noć vještica.

Povezanost vještica s noći Svih svetih ima svoju dugu povijest, koju se može slikovito prikazati kao dvoboj između kršćanstva i poganstva. Obraćenici na kršćanstvo nisu odmah primali etički kršćanski kodeks. Skorašnji obraćenici na kršćanstvo osjećali su nostalgiju za poganstvom. Imigranti s keltskih otoka gonjeni glađu 1840. g. nastanili su se u Sjevernoj Americi, gdje je Halloween postao globalni fenomen, osvojivši ne samo Sjedinjene Američke Države i Kanadu, nego i cijeli svijet.
Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. kraj ljeta; od: sam=kraj + fuin= ljeto) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine. Kelti su ga započinjali slaviti uvečer, 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativši tako tri susljedne noći. Druidi (keltski svećenici) su odredili da su kroz te tri noći u godini red i društvena pravila dokinuti pa je tri noći zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval)
Običaji Halloweena s poganskim korijenima jesu: maskiranje (da bi se uplašilo duhove), „trick or treat“ (ukorijenjeno u vjerovanju da duše pokojnika pakoste živima), voće i orašasti plodovi (povezani s rimskom žetvenom gozbom Pomone), priče o duhovima (vjerovanje da duše pokojnika slobodno šeću noću i bundeve (Jack o lantern).
**Halloween u Americi**
Pogođeni teškom oskudicom (1840.-1844.) imigranti iz keltskih zemalja, osobito Irske i Škotske u kojima se Halloween slavio više od svih drugih keltskih naroda, stigli su u Ameriku masovno i uspjeli, ne samo sačuvati tradiciju slavlja Halloweena, nego ga proširiti i na ostale narode, unatoč velikim religijskim, moralnim i materijalnim barijerama. Već nakon drugog svjetskog rata Halloween je u Americi postigao enorman uspjeh. Danas su svi Amerikanci uključeni u obilježavanje Halloweena. Moda Halloweena proširila se diljem cijelog američkog kontinenta, prešla je Atlantik, osvojila Europu, sve do Afrike. Proširila se na drugu obalu Pacifika i zahvatila Japan, Koreju, Filipine, Australiju, Novi Zeland, čak i konzervativnu Kinu i Indiju. Izuzetak nisu ni Švicarska i Hrvatska. Iza njegovog eksplozivnog širenja stoje veliki ekonomski interesi dok je, istovremeno, njegova pacifička invazija kritizirana osobito od strane antiglobalističkih društava, moralnih i vjerskih organizacija.
**Legenda o Jack-o’-lanternu**
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
**Suprotstavljenost katoličkoj tradiciji**
Poganski blagdan Noći vještica izravno je suprotstavljen katoličkoj tradiciji. Vatikan je još 2009. godine odlučio stati na kraj rastućoj popularnosti Noći vještica, označivši to slavljenje antikršćanskim i opasnim. Papa u miru Benedikt XVI., oštro je kritizirao ovaj ‘antikršćanski’ festival, nazvavši ga opasnim.
Slaviti Halloween znači odavati počast đavlu koji, ako mu se netko klanja, iako samo na jednu noć, smatra da posjeduje pravo na osobe. Zato se nemojmo čuditi ako nam izgleda da svijet ide svojem kraju, ako istraživanja psihologa i psihijatara govore o mnoštvu vandalske, nemirne i uzrujane djece te o opsjednutim i depresivnim mladima koji razmišljaju o samoubojstvu.“ Riječi su to bivšeg egzorcista Svete Stolice i predsjednika internacionalnog saveza egzorcista, pokojnog oca Gabriela Amortha.
Jeziva prerušavanja, naizgled bezopasna zazivanja duhova nisu ništa drugo nego odavanje počasti knezu ovog svijeta: đavlu. „Jako mi je žao što se Italija, kao i ostatak Europe, udaljava od Gospodina Isusa i odaje počast Sotoni“, rekao je egzorcist koji smatra da je „slavlje Halloweena jedna vrsta spiritističkog susreta koji se prezentira pod oblikom igre. Vražja lukavost se upravo tu nalazi. Ako bolje promislimo, sve je prikazano u nevinom, veselom obliku.
Čak ni grijeh nije više grijeh u današnjem svijetu. Sve je prerušeno pod izlikom potrebe, slobode ili osobnog užitka. Čovjek je postao bog samome sebi, baš ono što želi đavao.“ Otac Gabriel podsjetio je kako su se u brojnim talijanskim gradovima organizirala „slavlja svjetla“ s pjesmama posvećenim Gospodinu i s bezazlenim igrama za djecu. Ta slavlja su istinita i prava suprotnost slavljima tame, rekao je.
Halloween je glupost i čini gluposti. Radi se o jednoj poganskoj stvari, antikršćanskoj i antikatoličkoj koja potječe iz sjevernih zemalja te se proširila po Sjedinjenim Američkim Državama. To smeće nastoji, a ponekad u tome čak i uspijeva, staviti u drugi plan i zasjeniti svetkovinu Svih svetih koju slavimo s radošću prvog studenog. A kako je cilj tog slavlja postaviti prepreke svetosti, to je sve ideja demona koji nastoji poremetiti Božje planove. Halloween je pogansko slavlje.
Halloween je jedna demonstracija Neprijateljeva lukavstva: đavao pokušava staviti kukolj između Boga i čovjeka, ne toliko zbog neprijateljstva prema čovjeku, koliko zbog toga što želi uvrijediti Boga, koji je njegova omiljena meta, i ponekad uspijeva u tome, iako će biti zauvijek poražen.“
**Zašto je ovo slavlje toliko popularno, posebice među mladima?**
Mladi slijede trendove i ovo se sve događa s velikim intenzitetom u kulturama i epohama koje su dekristijanizirane poput naše. Ponavljam: đavao zna kako djelovati.
**Ali zašto im roditelji to dopuštaju?** Jer ne znaju više odgajati djecu, to je razlog. Mnogi roditelji su se odrekli zadaće odgojitelja i, pod utjecajem modernizma, puštaju djeci činiti što ona žele. Čini mi se da je tu odgovornost majki puno veća. Kada oba roditelja rade, djeca rastu bez sigurnog vodstva. Najbolji oblik kontrole je majčin nadzor, ali ako ona ide raditi, a mnogo puta joj to nije potrebno, djeca odrastaju izgubljena. Kasnije se to osveti roditeljima koji onda plaču pred buntovnom djecom.

Beschreibung: https://i0.wp.com/medjugorje-news.com/wp-content/uploads/2022/10/bj1mjt5i60i9wdl71dg9e0ggbflqhrafm7ceuz0.webp?resize=768%2C431&ssl=1 — **A tko slavi Halloween?**
**Halloween i Holywin**
Sve više katoličkih obitelji sa Zapada uoči Svih svetih odlaze iz svojih domova koji u to vrijeme nisu ukrašeni kao što domovi ostalih. Svoju djecu vode na župne zabave poznate pod nazivom “All saints party – Holywin”.
**Noć vještica**
*Ovo je glavno značenje pojma **Noć vještica**.*
Simbol Noći vještica: Bundeva sa svijećom
**Noć vještica** ili **Halloween** (**Hallowe’en**) je praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od *All Hallows’ Eve* ili *Hallow Eve* (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih *All-Hallow-even, All Hallows’ Eve*, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (*Jack-o’-lantern*), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
**Etimologija**

Ukrašena bundeva na kućnom pragu
Hrvatski naziv za *Halloween* je *Noć vještica*, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat *Samhain*, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik *Halloween* označava večer prije Dana svih svetih (*All Hallows’ Eve*).
**Povijest**
Stari Kelti su 7. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Papa Grgur III. u osmom je stoljeću proglasio 1. studenog Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao *All Hollow’s Eve* (hrv. *noć uoči Svih svetih*), što je kasnije skraćeno u *Halloween*, tj. Noć vještica.

Povezanost vještica s noći Svih svetih ima svoju dugu povijest, koju se može slikovito prikazati kao dvoboj između kršćanstva i poganstva. Obraćenici na kršćanstvo nisu odmah primali etički kršćanski kodeks. Skorašnji obraćenici na kršćanstvo osjećali su nostalgiju za poganstvom. Imigranti s keltskih otoka gonjeni glađu 1840. g. nastanili su se u Sjevernoj Americi, gdje je Halloween postao globalni fenomen, osvojivši ne samo Sjedinjene Američke Države i Kanadu, nego i cijeli svijet.
Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. kraj ljeta; od: sam=kraj + fuin= ljeto) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine. Kelti su ga započinjali slaviti uvečer, 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativši tako tri susljedne noći. Druidi (keltski svećenici) su odredili da su kroz te tri noći u godini red i društvena pravila dokinuti pa je tri noći zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval)
Običaji Halloweena s poganskim korijenima jesu: maskiranje (da bi se uplašilo duhove), „trick or treat“ (ukorijenjeno u vjerovanju da duše pokojnika pakoste živima), voće i orašasti plodovi (povezani s rimskom žetvenom gozbom Pomone), priče o duhovima (vjerovanje da duše pokojnika slobodno šeću noću i bundeve (Jack o lantern).
**Halloween u Americi**
Pogođeni teškom oskudicom (1840.-1844.) imigranti iz keltskih zemalja, osobito Irske i Škotske u kojima se Halloween slavio više od svih drugih keltskih naroda, stigli su u Ameriku masovno i uspjeli, ne samo sačuvati tradiciju slavlja Halloweena, nego ga proširiti i na ostale narode, unatoč velikim religijskim, moralnim i materijalnim barijerama. Već nakon drugog svjetskog rata Halloween je u Americi postigao enorman uspjeh. Danas su svi Amerikanci uključeni u obilježavanje Halloweena. Moda Halloweena proširila se diljem cijelog američkog kontinenta, prešla je Atlantik, osvojila Europu, sve do Afrike. Proširila se na drugu obalu Pacifika i zahvatila Japan, Koreju, Filipine, Australiju, Novi Zeland, čak i konzervativnu Kinu i Indiju. Izuzetak nisu ni Švicarska i Hrvatska. Iza njegovog eksplozivnog širenja stoje veliki ekonomski interesi dok je, istovremeno, njegova pacifička invazija kritizirana osobito od strane antiglobalističkih društava, moralnih i vjerskih organizacija.
**Legenda o Jack-o’-lanternu**
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
**Suprotstavljenost katoličkoj tradiciji**
Poganski blagdan Noći vještica izravno je suprotstavljen katoličkoj tradiciji. Vatikan je još 2009. godine odlučio stati na kraj rastućoj popularnosti Noći vještica, označivši to slavljenje antikršćanskim i opasnim. Papa u miru Benedikt XVI., oštro je kritizirao ovaj ‘antikršćanski’ festival, nazvavši ga opasnim.
Slaviti Halloween znači odavati počast đavlu koji, ako mu se netko klanja, iako samo na jednu noć, smatra da posjeduje pravo na osobe. Zato se nemojmo čuditi ako nam izgleda da svijet ide svojem kraju, ako istraživanja psihologa i psihijatara govore o mnoštvu vandalske, nemirne i uzrujane djece te o opsjednutim i depresivnim mladima koji razmišljaju o samoubojstvu.“ Riječi su to bivšeg egzorcista Svete Stolice i predsjednika internacionalnog saveza egzorcista, pokojnog oca Gabriela Amortha.
Jeziva prerušavanja, naizgled bezopasna zazivanja duhova nisu ništa drugo nego odavanje počasti knezu ovog svijeta: đavlu. „Jako mi je žao što se Italija, kao i ostatak Europe, udaljava od Gospodina Isusa i odaje počast Sotoni“, rekao je egzorcist koji smatra da je „slavlje Halloweena jedna vrsta spiritističkog susreta koji se prezentira pod oblikom igre. Vražja lukavost se upravo tu nalazi. Ako bolje promislimo, sve je prikazano u nevinom, veselom obliku.
Čak ni grijeh nije više grijeh u današnjem svijetu. Sve je prerušeno pod izlikom potrebe, slobode ili osobnog užitka. Čovjek je postao bog samome sebi, baš ono što želi đavao.“ Otac Gabriel podsjetio je kako su se u brojnim talijanskim gradovima organizirala „slavlja svjetla“ s pjesmama posvećenim Gospodinu i s bezazlenim igrama za djecu. Ta slavlja su istinita i prava suprotnost slavljima tame, rekao je.
Halloween je glupost i čini gluposti. Radi se o jednoj poganskoj stvari, antikršćanskoj i antikatoličkoj koja potječe iz sjevernih zemalja te se proširila po Sjedinjenim Američkim Državama. To smeće nastoji, a ponekad u tome čak i uspijeva, staviti u drugi plan i zasjeniti svetkovinu Svih svetih koju slavimo s radošću prvog studenog. A kako je cilj tog slavlja postaviti prepreke svetosti, to je sve ideja demona koji nastoji poremetiti Božje planove. Halloween je pogansko slavlje.
Halloween je jedna demonstracija Neprijateljeva lukavstva: đavao pokušava staviti kukolj između Boga i čovjeka, ne toliko zbog neprijateljstva prema čovjeku, koliko zbog toga što želi uvrijediti Boga, koji je njegova omiljena meta, i ponekad uspijeva u tome, iako će biti zauvijek poražen.“
**Zašto je ovo slavlje toliko popularno, posebice među mladima?**
Mladi slijede trendove i ovo se sve događa s velikim intenzitetom u kulturama i epohama koje su dekristijanizirane poput naše. Ponavljam: đavao zna kako djelovati.
**Ali zašto im roditelji to dopuštaju?** Jer ne znaju više odgajati djecu, to je razlog. Mnogi roditelji su se odrekli zadaće odgojitelja i, pod utjecajem modernizma, puštaju djeci činiti što ona žele. Čini mi se da je tu odgovornost majki puno veća. Kada oba roditelja rade, djeca rastu bez sigurnog vodstva. Najbolji oblik kontrole je majčin nadzor, ali ako ona ide raditi, a mnogo puta joj to nije potrebno, djeca odrastaju izgubljena. Kasnije se to osveti roditeljima koji onda plaču pred buntovnom djecom.

Blagdan Svih svetih i Dušni dan

Posted on 27. listopada 2019. | By H.K.M.

Prvoga dana mjeseca studenoga svake godine slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u kraljevstvo Božje. Pročitaj više...

Raspored vjeronauka u školskoj godini 2019./2020.

Posted on 30. rujna 2019. | By H.K.M.

Vjeronauk za djecu 1.i 2. razreda; subotom u 10 sati Pročitaj više...

Folklor-HKM-Nbg

Posted on 15. rujna 2019. | By H.K.M.

ZAŠTO JE FOLKLOR -IGRA -GLUMA BITAN ZA RAZVOJ DJECE?

Narodne igre imaju nemjerljiv značaj za razvoj djeteta. Da, psihički i fizički, jer nadmašuju onu osnovnu potrebu za aktivnošću djeteta i kretanjem zbog toga što obuhvataju sve oblike kretanja.
Najprije hod, pa trčanje i skokovi, značajno utiču na bitan fizički razvoj djeteta.
Igranjem narodnih igara kroz različit spektar koreografija, kombinovanje sa narodnom nošnjom i kratkim intervalima u oblačenju istih, tijelo djeteta se razvija i vidno poboljšava korišćenje i slabijih ekstremiteta.
Sve to doprinosi razvoju koordinacije, tehnike pokreta djeteta, a omogućava i sticanje brzine, snage, istrajnosti, spretnosti i izdržljivosti.
Narodne igre sprečavaju loše držanje tijela.
Dječije igranje je pored kretanja i sredstvo za razvijanje karakternih osobina. Posebno se odnosi na snalažljivost, smjelost i upornost.
Igrajući dijete postaje snalažljivije, stiče potrebnu brzinu i koordinaciju pokreta, ritmičko izražavanje uz muziku, dok javni nastupi igraju važnu ulogu u razvoju djetetove ličnosti. Ujedno razvija se kolektivni duh i disciplina koja u kombinaciji sa učenjem kulture i tradicije svog i drugih naroda daje kvalitativno napredovanje u psihičkom razvoju djeteta.
Sve navedeno je samo dio pozitivnih aspekata folklora na odrastanje vašeg djeteta. Pročitaj više...

Vjeronauk u HKM-Nbg

Posted on 8. rujna 2019. | By H.K.M.

U HKM-Nbg započinje nova vjeronaučna godina za sve uzraste djece. Od ponedjeljka 09.09.-15.09. 2019. svakim danom od 16 sati, je upis za novu vjeronaučnu godinu. Posebno naglašavamo da se prvopričesnici (3.razred) i krizmanici (8. i 9.razred) što je moguće prije prijave i započnu pohađati sate vjeronauka. Pročitaj više...

Hrvatska Katolička Misija Nürnberg

Kroatische Katholische Mission Nürnberg

Kategorija: Događanja

MAJČIN DAN – PROSLAVA

ORATORIJ-HKM-Nbg

DRUGI ORATORIJ U NAŠOJ MISIJI

USKRSNA RADIONICA

Dolazi nam sveti Nikola

MI SLAVIMO SVETKOVINU SVIH SVETIH

Blagdan Svih svetih i Dušni dan

Raspored vjeronauka u školskoj godini 2019./2020.

Folklor-HKM-Nbg

Vjeronauk u HKM-Nbg

Budući događaji

Arhiva

Kategorije

Web preporuke

Radno vrijeme ureda

Info

Raspored svetih misa