{"id":1727,"date":"2022-10-30T13:30:28","date_gmt":"2022-10-30T13:30:28","guid":{"rendered":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/?p=1727"},"modified":"2022-10-30T16:29:26","modified_gmt":"2022-10-30T16:29:26","slug":"mi-slavimo-svetkovinu-svih-svetih","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/?p=1727","title":{"rendered":"MI SLAVIMO SVETKOVINU SVIH SVETIH"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-1024x576.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1728\" srcset=\"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-1024x576.jpeg 1024w, http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-300x169.jpeg 300w, http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-768x432.jpeg 768w, http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-1536x864.jpeg 1536w, http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-2048x1152.jpeg 2048w, http:\/\/hkm-nuernberg.de\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/01-350x197.jpeg 350w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption><strong>A tko slavi Halloween?<\/strong><br \/><strong>Halloween i Holywin<\/strong><br \/>Sve vi\u0161e katoli\u010dkih obitelji sa Zapada uo\u010di Svih svetih odlaze iz svojih domova koji u to vrijeme nisu ukra\u0161eni kao \u0161to domovi ostalih. Svoju djecu vode na \u017eupne zabave poznate pod nazivom \u201cAll saints party \u2013 Holywin\u201d.<br \/><strong>No\u0107 vje\u0161tica<\/strong><br \/><em>Ovo je glavno zna\u010denje pojma <strong>No\u0107 vje\u0161tica<\/strong>.<\/em><br \/>Simbol No\u0107i vje\u0161tica: Bundeva sa svije\u0107om<br \/><strong>No\u0107 vje\u0161tica<\/strong> ili <strong>Halloween<\/strong> (<strong>Hallowe&#8217;en<\/strong>) je praznik koji se slavi no\u0107 uo\u010di Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skra\u0107enica od <em>All Hallows&#8217; Eve<\/em> ili <em>Hallow Eve<\/em> (Sveta ve\u010der, no\u0107 uo\u010di Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skra\u0107eni oblik od arhai\u010dnog engleskog imena za blagdan Svih svetih <em>All-Hallow-even, All Hallows\u2019 Eve<\/em>, No\u0107 vje\u0161tica je, prema katoli\u010dkim slu\u017ebenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoli\u010dkom blagdanu Svih svetih.<br \/>Svetkovina je nastala tako \u0161to su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali lo\u0161e vrijeme kako bi im \u017eetva uspjela, a danas se slavi, ve\u0107inom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uklju\u010duje maskiranje u mitolo\u0161ke likove poput vje\u0161tica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukra\u0161avanje ku\u0107a i oku\u0107nica bundevama (<em>Jack-o&#8217;-lantern<\/em>), paukovim mre\u017eama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastra\u0161ivanja, jer se u davnim vremenima stra\u0161enjem tjerala smrt uo\u010di Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna No\u0107 vje\u0161tica sadr\u017ei elemente kr\u0161\u0107anstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogre\u0161no.<br \/>Velika zasluga za pro\u0161irenje proslave No\u0107i vje\u0161tica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.<br \/><strong>Etimologija<\/strong><br \/><a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Datoteka:Pumpkin_Halloween.JPG\"><\/a><br \/>Ukra\u0161ena bundeva na ku\u0107nom pragu<br \/>Hrvatski naziv za <em>Halloween<\/em> je <em>No\u0107 vje\u0161tica<\/em>, a nastao je zbog toga \u0161to su se, prema vjerovanju, na poganski sabat <em>Samhain<\/em>, u no\u0107i izme\u0111u 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vje\u0161tice na crni sabat. Engleski izvornik <em>Halloween<\/em> ozna\u010dava ve\u010der prije Dana svih svetih (<em>All Hallows&#8217; Eve<\/em>).<br \/><strong>Povijest<\/strong><br \/>Stari Kelti su 7. studenog slavili kao po\u010detak nove godine, a proslava je bila posve\u0107ena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a naj\u010de\u0161\u0107e no\u0107 prije dana mrtvih, mrtvi napu\u0161taju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posje\u0107uju svoje domove, zbog toga su se \u017eivi, prestra\u0161eni mogu\u0107no\u0161\u0107u sustreta s mrtvima, prekrivali zastra\u0161uju\u0107im maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, no\u0107 mrtvih dobiva stalni datum, a te no\u0107i prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srnda\u0107a (boga Sunca), a bo\u017eicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do prolje\u0107a bdije nad miruju\u0107im sjemenkama, usnulim \u017eivotinjama i du\u0161ama mrtvih. U toj no\u0107i su se simboli\u010dno gasile sve vatre u ognji\u0161tima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih ku\u0107a ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svije\u0107om, kako bi grije\u0161ne du\u0161e upla\u0161ili, a dobre prona\u0161le put ku\u0107i. Bundeva je tek u 16. stolje\u0107u postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.<br \/>Papa Grgur III. u osmom je stolje\u0107u proglasio 1. studenog Danom svih svetih. No\u0107 prije Dana svih svetih, no\u0107 keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao <em>All Hollow\u2019s Eve<\/em> (hrv. <em>no\u0107 uo\u010di Svih svetih<\/em>), \u0161to je kasnije skra\u0107eno u <em>Halloween<\/em>, tj. No\u0107 vje\u0161tica.<br \/><a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Datoteka:Halloween.JPG\"><\/a><br \/><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fnarod.hr%2Fkultura%2Fsto-znaci-naziv-halloween\"><\/a><br \/><a href=\"https:\/\/narod.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/bundeva-JD-Hancock.jpg\"><\/a>Povezanost vje\u0161tica s no\u0107i Svih svetih ima svoju dugu povijest, koju se mo\u017ee slikovito prikazati kao dvoboj izme\u0111u kr\u0161\u0107anstva i poganstva. Obra\u0107enici na kr\u0161\u0107anstvo nisu odmah primali eti\u010dki kr\u0161\u0107anski kodeks. Skora\u0161nji obra\u0107enici na kr\u0161\u0107anstvo osje\u0107ali su nostalgiju za poganstvom. Imigranti s keltskih otoka gonjeni gla\u0111u 1840. g. nastanili su se u Sjevernoj Americi, gdje je Halloween postao globalni fenomen, osvojiv\u0161i ne samo Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Kanadu, nego i cijeli svijet.<br \/>Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika\u00a0Samhaina\u00a0(etimol. kraj ljeta; od: sam=kraj +\u00a0fuin= ljeto) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i po\u010detka zime, svr\u0161etak stare i po\u010detak Nove godine. Kelti su ga zapo\u010dinjali slaviti uve\u010der, 31. listopada, a zavr\u0161avali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativ\u0161i tako tri susljedne no\u0107i. Druidi (keltski sve\u0107enici) su odredili da su kroz te tri no\u0107i u godini red i dru\u0161tvena pravila dokinuti pa je tri no\u0107i zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval)<br \/>Obi\u010daji Halloweena s poganskim korijenima jesu: maskiranje (da bi se upla\u0161ilo duhove), \u201etrick or treat\u201c (ukorijenjeno u vjerovanju da du\u0161e pokojnika pakoste \u017eivima), vo\u0107e i ora\u0161asti plodovi (povezani s rimskom \u017eetvenom gozbom Pomone), pri\u010de o duhovima (vjerovanje da du\u0161e pokojnika slobodno \u0161e\u0107u no\u0107u i bundeve (Jack o lantern).<br \/><strong>Halloween u Americi<\/strong><br \/>Pogo\u0111eni te\u0161kom oskudicom (1840.-1844.) imigranti\u00a0 iz keltskih zemalja, osobito Irske i \u0160kotske u kojima se Halloween slavio vi\u0161e od svih drugih keltskih naroda, stigli su u Ameriku masovno i uspjeli, ne samo sa\u010duvati tradiciju slavlja Halloweena, nego ga pro\u0161iriti i na ostale narode, unato\u010d velikim religijskim, moralnim i materijalnim barijerama. Ve\u0107 nakon drugog svjetskog rata Halloween\u00a0je u Americi postigao enorman uspjeh. Danas su svi Amerikanci uklju\u010deni u obilje\u017eavanje Halloweena. Moda Halloweena pro\u0161irila se diljem cijelog ameri\u010dkog kontinenta, pre\u0161la je Atlantik, osvojila Europu, sve do Afrike. Pro\u0161irila se na drugu obalu Pacifika i zahvatila Japan, Koreju, Filipine, Australiju, Novi Zeland, \u010dak i konzervativnu Kinu i Indiju. Izuzetak nisu ni \u0160vicarska i Hrvatska. Iza njegovog eksplozivnog \u0161irenja stoje veliki ekonomski interesi dok je, istovremeno, njegova pacifi\u010dka invazija kritizirana osobito od strane antiglobalisti\u010dkih dru\u0161tava, moralnih i vjerskih organizacija.<br \/>\u00a0<strong>Legenda o Jack-o&#8217;-lanternu<\/strong><br \/>Obi\u010daj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kova\u010du Jacku, poznatom po domi\u0161ljatosti, ali i \u0161krtosti. Jedna od pri\u010da govori kako je prevario vraga tako \u0161to je vragu ponudio du\u0161u u zamjenu za pi\u0107e i nakon \u0161to se vrag pretvorio u nov\u010di\u0107 kako bi platio pi\u0107e, Jack ga je brzo stavio u d\u017eep u kojem je bio kri\u017e, zbog kojeg se vrag vi\u0161e nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon \u0161to je Jacku obe\u0107ao da ne\u0107e tra\u017eiti njegovu du\u0161u jo\u0161 deset godina, Jack ga je izvadio iz d\u017eepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako \u0161to ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao kri\u017e, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grije\u0161nog \u017eivota u Raj, a na vratima Pakla do\u010dekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rje\u0161i dao mu je \u017eeravicu ugljena. Jack je u d\u017eepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju \u017eeravicu i otada Jack, koji nikada nije prona\u0161ao put ku\u0107i, luta mrakom nose\u0107i izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O&#8217;Lantern (Jack Fenjer) postao simbol du\u0161e koja je prokleta i koja luta izme\u0111u svjetova.<br \/><strong>Suprotstavljenost katoli\u010dkoj tradiciji<\/strong><br \/>Poganski blagdan No\u0107i vje\u0161tica izravno je suprotstavljen katoli\u010dkoj tradiciji. Vatikan je jo\u0161 2009. godine odlu\u010dio stati na kraj rastu\u0107oj popularnosti No\u0107i vje\u0161tica, ozna\u010div\u0161i to slavljenje antikr\u0161\u0107anskim i opasnim. Papa u miru Benedikt XVI., o\u0161tro je kritizirao ovaj \u2018antikr\u0161\u0107anski\u2019 festival, nazvav\u0161i ga opasnim.<br \/>Slaviti Halloween zna\u010di odavati po\u010dast \u0111avlu koji, ako mu se netko klanja, iako samo na jednu no\u0107, smatra da posjeduje pravo na osobe. Zato se nemojmo \u010duditi ako nam izgleda da svijet ide svojem kraju, ako istra\u017eivanja psihologa i psihijatara govore o mno\u0161tvu vandalske, nemirne i uzrujane djece te o opsjednutim i depresivnim mladima koji razmi\u0161ljaju o samoubojstvu.\u201c Rije\u010di su to biv\u0161eg egzorcista Svete Stolice i predsjednika internacionalnog saveza egzorcista,\u00a0pokojnog oca Gabriela Amortha.<br \/><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"311\" height=\"174\" src=\"file:\/\/\/C:\\Users\\Ques\\AppData\\Local\\Temp\\msohtmlclip1\\01\\clip_image005.jpg\" alt=\"Beschreibung: https:\/\/i0.wp.com\/medjugorje-news.com\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bj1mjt5i60i9wdl71dg9e0ggbflqhrafm7ceuz0.webp?resize=768%2C431&amp;ssl=1\"\/>Jeziva preru\u0161avanja, naizgled bezopasna zazivanja duhova nisu ni\u0161ta drugo nego odavanje po\u010dasti knezu ovog svijeta: \u0111avlu. \u201eJako mi je \u017eao \u0161to se Italija, kao i ostatak Europe, udaljava od Gospodina Isusa i odaje po\u010dast Sotoni\u201c, rekao je egzorcist koji smatra da je \u201eslavlje Halloweena jedna vrsta spiritisti\u010dkog susreta koji se prezentira pod oblikom igre. Vra\u017eja lukavost se upravo tu nalazi. Ako bolje promislimo, sve je prikazano u nevinom, veselom obliku.<br \/>\u010cak ni grijeh nije vi\u0161e grijeh u dana\u0161njem svijetu. Sve je preru\u0161eno pod izlikom potrebe, slobode ili osobnog u\u017eitka. \u010covjek je postao bog samome sebi, ba\u0161 ono \u0161to \u017eeli \u0111avao.\u201c Otac Gabriel podsjetio je kako su se u brojnim talijanskim gradovima organizirala \u201eslavlja svjetla\u201c s pjesmama posve\u0107enim Gospodinu i s bezazlenim igrama za djecu. Ta slavlja su istinita i prava suprotnost slavljima tame, rekao je.<br \/>Halloween je glupost i \u010dini gluposti. Radi se o jednoj poganskoj stvari, antikr\u0161\u0107anskoj i antikatoli\u010dkoj koja potje\u010de iz sjevernih zemalja te se pro\u0161irila po Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. To sme\u0107e nastoji, a ponekad u tome \u010dak i uspijeva, staviti u drugi plan i zasjeniti svetkovinu Svih svetih koju slavimo s rado\u0161\u0107u prvog studenog. A kako je cilj tog slavlja postaviti prepreke svetosti, to je sve ideja demona koji nastoji poremetiti Bo\u017eje planove. Halloween je pogansko slavlje.<br \/>Halloween je jedna demonstracija Neprijateljeva lukavstva: \u0111avao poku\u0161ava staviti kukolj izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, ne toliko zbog neprijateljstva prema \u010dovjeku, koliko zbog toga \u0161to \u017eeli uvrijediti Boga, koji je njegova omiljena meta, i ponekad uspijeva u tome, iako \u0107e biti zauvijek pora\u017een.\u201c<br \/><strong>Za\u0161to je ovo slavlje toliko popularno, posebice me\u0111u mladima?<\/strong><br \/>Mladi slijede trendove i ovo se sve doga\u0111a s velikim intenzitetom u kulturama i epohama koje su dekristijanizirane poput na\u0161e. Ponavljam: \u0111avao zna kako djelovati.<br \/><strong>Ali za\u0161to im roditelji to dopu\u0161taju? <\/strong>Jer ne znaju vi\u0161e odgajati djecu, to je razlog. Mnogi roditelji su se odrekli zada\u0107e odgojitelja i, pod utjecajem modernizma, pu\u0161taju djeci \u010diniti \u0161to ona \u017eele. \u010cini mi se da je tu odgovornost majki puno ve\u0107a.\u00a0 Kada oba roditelja rade, djeca rastu bez sigurnog vodstva. Najbolji oblik kontrole je maj\u010din nadzor, ali ako ona ide raditi, a mnogo puta joj to nije potrebno, djeca odrastaju izgubljena. Kasnije se to osveti roditeljima koji onda pla\u010du pred buntovnom djecom.<\/figcaption><\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>A tko slavi Halloween?Halloween i HolywinSve vi\u0161e katoli\u010dkih obitelji sa Zapada uo\u010di Svih svetih odlaze iz svojih domova koji u to vrijeme nisu ukra\u0161eni kao \u0161to domovi ostalih. Svoju djecu vode na \u017eupne zabave poznate pod nazivom \u201cAll saints party \u2013 Holywin\u201d.No\u0107 vje\u0161ticaOvo je glavno zna\u010denje pojma No\u0107 vje\u0161tica.Simbol No\u0107i vje\u0161tica: Bundeva sa svije\u0107omNo\u0107 vje\u0161tica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1727"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1727"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1727\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1731,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1727\/revisions\/1731"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hkm-nuernberg.de\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}