Poštovani župljani HKM Nürnberg,
dragi vjernici!
Vrijeme Došašća je vrijeme očekivanja, nove prisutnosti. Došašće nas podsjeća da je Bog postao prisutan u svijetu. Postao je S-nama-Bog, Božić.
B O Ž I Ć N O P I S M O
Godina: 2022.
Dolazi nam sveti Nikola
Nadamo se da ste bili dobri i slušali svoje roditelje i starije ukućane. Jeste li već očistili čizmice? Ne zaboravite to svakako učiniti još danas jer sv. Nikola će dijeliti darove nakon sv mise u 12h.
Stoga, brzo se podobrite da Krampus ne bi imao posla! 😇
Dječji zbor i zbor djece iz folklora pjevat će dvije pjesme u čast Sv. Nikoli.
Vidimo se!!! Obavijesti i svoje prijatelje!
Don Drago
Započinju mise zornice
Tradicionalno u našoj misiji započele su mise zornice. Počevši od ponedjeljka 28. studenog, svaki će se dan , osim nedjeljom, u misijskoj dvorani (velikoj kapeli) slaviti sveta misa u 6 sati.
MI SLAVIMO SVETKOVINU SVIH SVETIH
Halloween i Holywin
Sve više katoličkih obitelji sa Zapada uoči Svih svetih odlaze iz svojih domova koji u to vrijeme nisu ukrašeni kao što domovi ostalih. Svoju djecu vode na župne zabave poznate pod nazivom “All saints party – Holywin”.
Noć vještica
Ovo je glavno značenje pojma Noć vještica.
Simbol Noći vještica: Bundeva sa svijećom
Noć vještica ili Halloween (Hallowe’en) je praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows’ Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Etimologija
Ukrašena bundeva na kućnom pragu
Hrvatski naziv za Halloween je Noć vještica, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na poganski sabat Samhain, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Engleski izvornik Halloween označava večer prije Dana svih svetih (All Hallows’ Eve).
Povijest
Stari Kelti su 7. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Papa Grgur III. u osmom je stoljeću proglasio 1. studenog Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao All Hollow’s Eve (hrv. noć uoči Svih svetih), što je kasnije skraćeno u Halloween, tj. Noć vještica.
Povezanost vještica s noći Svih svetih ima svoju dugu povijest, koju se može slikovito prikazati kao dvoboj između kršćanstva i poganstva. Obraćenici na kršćanstvo nisu odmah primali etički kršćanski kodeks. Skorašnji obraćenici na kršćanstvo osjećali su nostalgiju za poganstvom. Imigranti s keltskih otoka gonjeni glađu 1840. g. nastanili su se u Sjevernoj Americi, gdje je Halloween postao globalni fenomen, osvojivši ne samo Sjedinjene Američke Države i Kanadu, nego i cijeli svijet.
Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. kraj ljeta; od: sam=kraj + fuin= ljeto) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine. Kelti su ga započinjali slaviti uvečer, 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativši tako tri susljedne noći. Druidi (keltski svećenici) su odredili da su kroz te tri noći u godini red i društvena pravila dokinuti pa je tri noći zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval)
Običaji Halloweena s poganskim korijenima jesu: maskiranje (da bi se uplašilo duhove), „trick or treat“ (ukorijenjeno u vjerovanju da duše pokojnika pakoste živima), voće i orašasti plodovi (povezani s rimskom žetvenom gozbom Pomone), priče o duhovima (vjerovanje da duše pokojnika slobodno šeću noću i bundeve (Jack o lantern).
Halloween u Americi
Pogođeni teškom oskudicom (1840.-1844.) imigranti iz keltskih zemalja, osobito Irske i Škotske u kojima se Halloween slavio više od svih drugih keltskih naroda, stigli su u Ameriku masovno i uspjeli, ne samo sačuvati tradiciju slavlja Halloweena, nego ga proširiti i na ostale narode, unatoč velikim religijskim, moralnim i materijalnim barijerama. Već nakon drugog svjetskog rata Halloween je u Americi postigao enorman uspjeh. Danas su svi Amerikanci uključeni u obilježavanje Halloweena. Moda Halloweena proširila se diljem cijelog američkog kontinenta, prešla je Atlantik, osvojila Europu, sve do Afrike. Proširila se na drugu obalu Pacifika i zahvatila Japan, Koreju, Filipine, Australiju, Novi Zeland, čak i konzervativnu Kinu i Indiju. Izuzetak nisu ni Švicarska i Hrvatska. Iza njegovog eksplozivnog širenja stoje veliki ekonomski interesi dok je, istovremeno, njegova pacifička invazija kritizirana osobito od strane antiglobalističkih društava, moralnih i vjerskih organizacija.
Legenda o Jack-o’-lanternu
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Suprotstavljenost katoličkoj tradiciji
Poganski blagdan Noći vještica izravno je suprotstavljen katoličkoj tradiciji. Vatikan je još 2009. godine odlučio stati na kraj rastućoj popularnosti Noći vještica, označivši to slavljenje antikršćanskim i opasnim. Papa u miru Benedikt XVI., oštro je kritizirao ovaj ‘antikršćanski’ festival, nazvavši ga opasnim.
Slaviti Halloween znači odavati počast đavlu koji, ako mu se netko klanja, iako samo na jednu noć, smatra da posjeduje pravo na osobe. Zato se nemojmo čuditi ako nam izgleda da svijet ide svojem kraju, ako istraživanja psihologa i psihijatara govore o mnoštvu vandalske, nemirne i uzrujane djece te o opsjednutim i depresivnim mladima koji razmišljaju o samoubojstvu.“ Riječi su to bivšeg egzorcista Svete Stolice i predsjednika internacionalnog saveza egzorcista, pokojnog oca Gabriela Amortha.
Jeziva prerušavanja, naizgled bezopasna zazivanja duhova nisu ništa drugo nego odavanje počasti knezu ovog svijeta: đavlu. „Jako mi je žao što se Italija, kao i ostatak Europe, udaljava od Gospodina Isusa i odaje počast Sotoni“, rekao je egzorcist koji smatra da je „slavlje Halloweena jedna vrsta spiritističkog susreta koji se prezentira pod oblikom igre. Vražja lukavost se upravo tu nalazi. Ako bolje promislimo, sve je prikazano u nevinom, veselom obliku.Čak ni grijeh nije više grijeh u današnjem svijetu. Sve je prerušeno pod izlikom potrebe, slobode ili osobnog užitka. Čovjek je postao bog samome sebi, baš ono što želi đavao.“ Otac Gabriel podsjetio je kako su se u brojnim talijanskim gradovima organizirala „slavlja svjetla“ s pjesmama posvećenim Gospodinu i s bezazlenim igrama za djecu. Ta slavlja su istinita i prava suprotnost slavljima tame, rekao je.
Halloween je glupost i čini gluposti. Radi se o jednoj poganskoj stvari, antikršćanskoj i antikatoličkoj koja potječe iz sjevernih zemalja te se proširila po Sjedinjenim Američkim Državama. To smeće nastoji, a ponekad u tome čak i uspijeva, staviti u drugi plan i zasjeniti svetkovinu Svih svetih koju slavimo s radošću prvog studenog. A kako je cilj tog slavlja postaviti prepreke svetosti, to je sve ideja demona koji nastoji poremetiti Božje planove. Halloween je pogansko slavlje.
Halloween je jedna demonstracija Neprijateljeva lukavstva: đavao pokušava staviti kukolj između Boga i čovjeka, ne toliko zbog neprijateljstva prema čovjeku, koliko zbog toga što želi uvrijediti Boga, koji je njegova omiljena meta, i ponekad uspijeva u tome, iako će biti zauvijek poražen.“
Zašto je ovo slavlje toliko popularno, posebice među mladima?
Mladi slijede trendove i ovo se sve događa s velikim intenzitetom u kulturama i epohama koje su dekristijanizirane poput naše. Ponavljam: đavao zna kako djelovati.
Ali zašto im roditelji to dopuštaju? Jer ne znaju više odgajati djecu, to je razlog. Mnogi roditelji su se odrekli zadaće odgojitelja i, pod utjecajem modernizma, puštaju djeci činiti što ona žele. Čini mi se da je tu odgovornost majki puno veća. Kada oba roditelja rade, djeca rastu bez sigurnog vodstva. Najbolji oblik kontrole je majčin nadzor, ali ako ona ide raditi, a mnogo puta joj to nije potrebno, djeca odrastaju izgubljena. Kasnije se to osveti roditeljima koji onda plaču pred buntovnom djecom.
KESTENIJADA u HKM-Nbg
Upisnica za sakrament sv. Pričesti
Upisnica za primanje sakramenta sv. Pričesti link:
https://drive.google.com/file/d/1KEs6dC0fafQ1ibQybSNWWrtGRipiPWyE/view?usp=sharing
Obavijesti HKM-Nbg
1. PRVOPRIČESNICI-UPIS: Na današnjim misama mogli ste uzeti upisnice sa svim potrebnim napomenama. Napomene pročitati, upisnicu ispuniti i u terminima prijave donijeti u misiju. Prijave i upis bit će od 20. – 23. rujna u vremenu od 18.30-19.30 sati u uredu misije. Na upis treba doći bar jedan roditelj zajedno s prvopričesnikom/prvopričesnicom. Kod upisa će svako dobiti udžbenik i molitvenik.
2. FOLKLORNA SKUPINA. Prvi sastanak za sve koji se žele upisati u folklorne skupine bit će 30. rujna(petak) u 19.00 sati u misiji. Mlađa grupa članova bi bila od 4. do 8. razreda a starija grupa-srednjoškolci i stariji. Voditelj folklornih skupina bit će gospodin Marko Maričić zajedno sa svojim suradnicima.
3. DJEČJI ZBOR: želimo pokrenuti pjevački zbor djece. Voditeljica zbora je gospođa Jelena Šimić Vidović. Pozivamo svu djecu od 3-6 razreda koji žele pjevati u dječjem zboru da dođu na prvi susret i upis 24. 9. u 10.00 sati u misiju. Probe pjevanja bi bile subotom u jutarnjim satima.
4. KLANJANJE: U četvrtak 15. rujna započinjemo s klanjanjem nakon večernje mise u kapelici misije
5. MISA S MLADIMA: Misa će biti nedjeljom u 19.00 sati u velikoj kapelici u misiji. Želja nam je da mladi naše misije mogu zajedno slaviti misu uz animiranje pjevanja zbora mladih i druženje nakon mise. Prva misa s mladima bit će 9. listopada u 19.00 h.
Pfarrfest st.Ludwig nbg 03.07.2022
Zajednička misa u 11h a potom druženje uz kulturnoumjetnički program.
Kao i uvjek poslije mise možete se okrjepiti uz jelo i piće, HKM-Nbg nudi Ćevapčiće.
Uzašašće Gospodinovo 26.05.2022.
Četrdeset dana nakon Uskrsa, a deset prije silaska Duha Svetoga nad apostole, Isus je uzišao na nebo. Svetkovina Uzašašća dokaz je spasa za čitavo čovječanstvo, zato se zove Spasovo.
Uskrsna čestitka
Idi mojoj braći i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu vašemu, Bogu svomu i Bogu vašemu.” (Iv 20,17)